(As.  Anemone nemorosae-Carpinetum Trinajstić 1964)

Najznačajnije površine pod ovom zajednicom razvijene su u sjevernom Hrvatskom primorju (Istra – okolica Pazina, otok Krk). Fitocenoza se razvija na flišnoj litološkoj podlozi na otoku Krku te posebno u podnožju flišnih sjevernih padina u Istri, gdje su sastojine običnoga graba ograničene na uži pojas uz jarke, a tlo (eutrični koluvij) dublje je, hladnije i vlažnije nego na okolnim terenima. U sloju drveća dominira obični grab (Carpinus betulus) sa stalnom prisutnošću malolisne lipe (Tilia cordata). U sloju prizemnog rašća dominira obična šumarica (Anemone nemorosa) sa serijom mezofilnih elemenata. Mezofilne šume običnoga graba nemaju značajniju gospodarsku vrijednost, većinom su u obliku panjača te su nastala antropogenom degradacijom bukovih šuma. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

(As.  Potentillo albae-Quercetum pubescentis A. O. Horvat 1973)

U vegetciji Hrvatske ustanovljena je samo na lokalitetu Bregi iznad Cerovlja u flišnom dijelu Istre. Tlo je najvažniji sinekološki čimbenik za pridolazak ove zajednice, koja se razvija na regosolu i rendzini na flišu. U sloju drveća dominiraju hrast medunac (Qercus pubescens), hrast cer (Quercus cerris) i crni grab (Ostrya carpinifolia), dok bijela petoprsta (Potentilla alba), višecvjetni ljutić (Ranunculus polyanthemos), plućnjak (Pulmonaria australis), obični srpac (Serratula tinctoria) i ostale svojom pojavnošću dominiraju u sloju travnate vegetacije. Ove sastojine imaju veliku protuerozijsku vrijednost i nisu ugrožene. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

(As. Ostryo-Quercetum pubescentis /Horvat 1950/ Trinajstić 1979)

To je klimatskozonska zajednica u sjevernojadranskom dijelu Hrvatske, odnosno u sjevernoj Istri, na primorskim obroncima Velebita te na sjevernim padinama Bukovice. Ekstrazonalno je razvijena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To je zadnja šumska zajednica prema kontinentalnoj vegetaciji, odnosono sjevernoameričko-europskoj vegetacijskoj regiji. Razvija se na kalkokambisolima i rendzinama na vapnencima i dolomitima. U sloju drveća dominira hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab (Ostrya carpinifolia). Vrste značajne za sloj grmlja jesu drijen (Cornus mas), šmrika (Juniperus oxycedrus) i grmoliki grašar (Coronilla emeroides), a za sloju travnate vegetacije jesenska šašika (Sesleria autumnalis), modrozeleni šaš (Carex flacca), istarska vučja stopa (Aristolochia lutea) i druge. Sastojine ove zajednice imaju ponajprije zaštitne i druge općekorisne funkcije i nisu ugrožene. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

(As. Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić/1956/1958)

Prostire se od južne i jugozapadne Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga, Murtera i kopnom od Zadra do Prevlake. Pridolazi i na otocima južnog Jadrana. U području rasprostiranja te zajednice temperatura je nešto niža nego u južnijem dijelu eumediterana, ali je i veća količina oborina s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Tla su najčešće kalkomelanosol, kalkokambisol na vapnencu, plitki i srednje duboki, crvenica tipična i srednje duboka, te u vrtačama luvisol. Najvažnije vrste uključuju hrast crniku (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), planiku (Arbutus unedo), lempriku (Viburnum tinus), tršlju – (Pistacia lentiscus), drvoliki vrijes – (Erica arborea), zimzeleni broć (Rubia peregrina), grmoliki grašar (Coronilla emeroides), oštrolisnu šparogu (Asparagus acutifolius), jesensku šašiku (Sesleria autumnalis) i druge. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.