Sljedivost

Eko-Med Bagrem - A&Ž

385-10000289
Mjesto podrijetla

Mješovita šuma i šikara hrasta medunca i crnoga graba

(As. Ostryo-Quercetum pubescentis /Horvat 1950/ Trinajstić 1979)

To je klimatskozonska zajednica u sjevernojadranskom dijelu Hrvatske, odnosno u sjevernoj Istri, na primorskim obroncima Velebita te na sjevernim padinama Bukovice. Ekstrazonalno je razvijena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To je zadnja šumska zajednica prema kontinentalnoj vegetaciji, odnosono sjevernoameričko-europskoj vegetacijskoj regiji. Razvija se na kalkokambisolima i rendzinama na vapnencima i dolomitima. U sloju drveća dominira hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab (Ostrya carpinifolia). Vrste značajne za sloj grmlja jesu drijen (Cornus mas), šmrika (Juniperus oxycedrus) i grmoliki grašar (Coronilla emeroides), a za sloju travnate vegetacije jesenska šašika (Sesleria autumnalis), modrozeleni šaš (Carex flacca), istarska vučja stopa (Aristolochia lutea) i druge. Sastojine ove zajednice imaju ponajprije zaštitne i druge općekorisne funkcije i nisu ugrožene. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Šuma i šikara hrasta medunca i bijeloga graba

(As. Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939)

Šuma hrasta medunca i bijeloga graba najznačajnija je klimatskozonska šumska zajednica submediteranske zone priobalnog pojasa sjevernog Hrvatskog primorja, od Istre do Dubrovnika. Zajednica raste na širokom rasponu tala od kalkomelanosola, preko kalkokambisola i crvenice do rendzine. Matičnu podlogu uglavnom čine čvrsti vapnenci i dolomiti. Od drvenastih vrsta treba spomenuti hrast medunac (Quercus pubescens) i hrast cer (Quercus cerris), dok red grmlja često sadrži crni jasen (Fraxinus ornus), crvenu kleku (Juniperus oxycedrus), etrušćansku kozju krv (Lonicera etrusca), kao i vazdazelene elemente: oštrolisnu šparogu (Asparagus acutifolius) i veprinu (Ruscus aculeatus). Prizemno raslinje sadrži jesensku šašiku (Sesleria autumnalis), raznolisnu vlasulju (Festuca heterophylla), forsterovu bekicu (Luzula forsteri) i vrste reda Quercetalia pubescentis. Zajednica rijetko čini suvisle proizvodne šumske sastojine, uglavnom se prostiru velike površine različitih degradacijskih stadija. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.



News
Media