Udruga Modelna šuma Istra partner je EU projekta SMURF – Sustainable Management models and value chains for small forests, koji je financiran kroz program Horizon Europe.
Modelna šuma Istra kao projektni partner sudjeluje u prikupljanju podataka s terena i analizi stanja privatnih šuma u Istri.
Male privatne šume često su neuređene, s nejasnim vlasništvom, fragmentirane, vrlo malih površina i bez ekonomskog interesa za korištenje drva – osobito u slučajevima šikara i niskokvalitetnih sastojina. Projekt SMURF želi promijeniti tu stvarnost uspostavljanjem održivog gospodarenja šumama, povezivanjem vlasnika i stvaranjem tržišnih prilika u čitavom lancu vrijednosti.
Jedan od ciljeva Modelne šume u okviru SMURF projekta je okarakterizirati mala šumska gospodarstva Europske unije što smo ovih dana upravo i činili u razgovoru s privatnim šumoposjednicima na području MŠ Istra.
Kroz razne teme o njihovim šumama došli smo do informacija o tome kakve su šume u privatnom vlasništvu, na koji način se koriste te kako se njima gospodari.
Također, dobili smo saznanja o tome s kojim izazovima se susreću privatni šumoposjednici, što ih zabrinjava, koje su njihove potrebe, ali i potencijali njihovih privatnih šuma.
Na području Ćićarije koje pripada površini Modelne šume najčešći problemi koji su se istaknuli su obrastanje pašnjaka koji se postepeno pretvaraju u šume što je posljedica prestanka bavljenja stočarstvom. Na taj način se gubi jedan vrijedan ekosustav što dugoročno može rezultirati smanjenjem bioraznolikosti.
Nadalje, većina šumovlasnika ne promatra šumu kao veliku vrijednost jer izuzev ogrjevnog drva za vlastite potrebe ne osjeti olakšanje u kućnom budžetu – šuma im ne predstavlja ekonomsku vrijednost. U gospodarenje šumama rijetko je uključen stručnjak, a vrlo malo ih ima plan gospodarenja koji daje smjernice za održivo gospodarenje šumama.
Jedan od razloga nevrednovanja šume u njenom punom potencijalu je i podijeljeno vlasništvo. Posebnost ćićskoga kraja jesu komunele - seoske zajednice odnosno zajednička imovina stanovnika ćićskih sela Brgudac, Dane, Brest, Lanišće, Podgaće, Račja Vas, Rašpor, Slum i Trstenik.
Neka su sela podijelila zajedničko zemljište na način da je svakom kućnom broju unutar sela pripao jedan komad zemlje. Točno znaju gdje je čiji dio, pa stanovnici još uvijek koriste te šume i pašnjake iako ta podjela nije nikad zemljišno-knjižno provedena.
Kroz razgovor sa šumovlasnicima zaključili smo da je najveća potreba informiranje stanovništa o održivom gospodarenju šumama, ali i o plaćanju za usluge ekosustava (PES) tj. plaćanju za ekološke usluge ili dobrobiti (npr. čuvanje kvalitete vode, skladištenje ugljika, očuvanje bioraznolikosti). To su poticaji koji se nude šumoposjednicima u zamjenu za ekološke koristi koje njihova šuma pruža uslijed održivog upravljanja.
Rezultat ispitivanja u okviru SMURF projekta doprinijeti će razvoju rješenja za male šumske posjede, uvažavajući različitost vlasništva, promicanje novih usluga ekosustava, uključujući pohranu ugljika i očuvanje bioraznolikosti te naglašavanje valorizacije drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.
Više o projektu možete saznati na web stranici i društvenim mrežama:
X (Twitter): @SMURFProject
LinkedIn: SMURF Project
YouTube: SMURF Project Channel
Facebook: Facebook
